Vijesti
Kao jedna od aktivnosti EU projekta „Vinski folklor kao povijesni identitet Podravine i Pomurja“ (reVITAlize) predviđena je Vinska konferenciju (Wine conference) koja je imala zadatak raspraviti o aktualnostima u vinogradarstvu, vinarstvu i srodnim temama. Ista je u organizaciji Muzeja grada Koprivnice i Nexus produkcije iz Koprivnice održana u Galeriji Mijo Kovačić 26. lipnja 2021. godine u vremenu od 12 do 16 sati kroz dvije sesije.
Konferencija se radi ograničenja galerijskog prostora i epidemioloških mjera mogla uživo pratiti putem YouTube kanala na poveznici: https://youtu.be/OGyVaBxLlMc, a na samoj konferenciji sudjelovalo je 25 sudionika iz Hrvatske i Mađarske koji su prisustvovali na deset različitih predavanja.
Na početku konferencije u ime organizatora i domaćina prisutnima se obratio ravnatelj Muzeja grada Koprivnice dr. sc. Robert Čimin, zaželio svima dobrodošlicu i zahvalio predavačima na odazivu. Napomenuo je kako se radi o prvoj takvoj konferenciji u Koprivnici te se nada da će ona preći u tradicionalnu manifestaciju budući da na Sveučilištu Sjever postoji Odjel za prehrambenu tehnologiju koji se među ostalim bavi i vinom kao prehrambenim proizvodom. Uz to, Podravina i Prigorje specifična su područja u Hrvatskoj gdje se uz vinograde redovito nalaze klijeti, među kojima su nam posebice važne one tradicijske arhitekture, kao poseban životni element lokalnog stanovništva. Naime, nekada gotovo da i nije postojala podravska obitelj koja nije posjedovala klijet s vinogradom, a u kojoj su vrlo često boravili.
Prvo izlaganje pod nazivom „Vinska etiketa i evolucija brenda“ predstavili su djelatnici Studija Borčić, obiteljske tvrtke koja se okrenula dizajnerskoj komunikaciji sadržaja s publikom. Kao pozitivan primjer evolucije brendiranja proizvoda izdvojili su tvrtku Ipša s kojim su se desetak godina razvijali i do danas stvorili jednu od prepoznatljivijih hrvatskih vinarija i maslinarija s jasnim vizualnim identitetom, razvijenim webshopom za krajnjeg korisnika i mogućnošću fizičkog doživljaja na samom lokalitetu.
Uslijedila su dva izlaganja profesora sa Sveučilišta Sjever. Prvo doc. dr. sc. Dunja Šamec pod nazivom „Zdravlje u čaši vina polifenoli ili nešto drugo?“, a bavila se utjecajem vina na ljudsko zdravlje. Predstavljeni su kemijski sastavi različitih tipova vina, djelovanje etanola i polifenola na ljude. Zaključeno je da samo umjerena konzumacija vina može biti blagotvorna za naše zdravlje. Potom je izv. prof. dr. sc. Bojan Šarkanj u izlaganju „Mikroorganizmi na grožđu: dobri, loši ili zli“ govorio o utjecajima tih okom nevidljivih bića ili mikroflore na vinovu lozu i vino. Pritom recimo kvasci izravno utječu na stvaranje vina kroz njegovo vrenje, neke bakterije kvare vina, a plijesni stvaraju mikrotoksine koji mogu biti i pogubni za čovjeka.
Uslijedila je mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan iz Ministarstva poljoprivrede s vinogradarskom aktualnom temom „Proširenost zlatne žutice vinove loze i populacija američkog cvrčka na području Koprivničko-križevačke županije“. Riječ je o zaraznoj bolesti i nametniku koji ugrožavaju opstojnost vinograda, a u suzbijanju kojih je potreban napor svih uključenih dionika, od države do pojedinca. Pritom njihovo iskorjenjivanje zahtijeva energične i drastične fitosanitarne mjere koje se sastoje u krčenju i uništenju zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda te obveznom suzbijanju vektora – američkog cvrčka.
Iz Vinarije Kostanjevec enolog Luka Košćak govorio je o „Tradicionalnoj metodi proizvodnje pjenušavih vina“. Ona se sastoji od proizvodnje baznog vina s ključnim parametrima i sortama važnim za pjenušava vina. Izloženi su procesi proizvodnje primarne prerade, fermentacije i stabilizacije baznog vina, sekundarne fermentacije i odležavanje, okretanje, degrožiranje i buteljiranje.
Nakon kraće rasprave, oko 13:45 sati uslijedila je polusatna pauza za osvježenje.
Drugi dio konferencije započeo je izlaganjem Helene Tomić-Obrdalj iz Laboratorija za senzorsku analizu kompanije Podravka d.d. s temom „Tajne wine foodpairinga“. Uparivanje hrane je praksa kreiranja harmoničnih kompozicija iz orkestra intenziteta aroma, teksture, okusa i mirisa, boje, teksture i temperature. Kada se nauči upariti vino i hrana na gastronomskom horizontu nam se otvora novi raspon vina za uživanje i istraživanje. Prikazano je vrlo jasno koja se vina povezuju s kakvom hranom, koja služe za marinade, glaziranje, umake, kuhanje, a koja isključivo za umjerenu konzumaciju.
Mladen Papak kao dugogodišnji direktor Iločkih podruma i sadašnji samostalni poduzetnik u proizvodnji vina govorio je o „Iločkom terroiru i sortimentu u vinogorju Iloka“. Koristeći veliko iskustvo u stvaranju vrhunskih brendiranih vina prenio je svoja znanja o okolnostima Iloka i okolice koje pružaju mogućnosti za proizvodnju najkvalitetnijih vina, koje sorte su prirodne ili čak autohtone, a s kojima se tek posljednjih godina pokušava proširiti asortiman ponude.
Mag. hist. Nikola Cik iz Muzeja grada Koprivnice predstavio je zanimljivu temu o „Povijesti vinogradarstva Koprivnice i okolice“. Započevši s kartografskim topografskim prikazima iz oko 1780. godine, pa preko nekih mlađih izvora, predstavio je bilježenje vinograda na kartama što je označavalo proizvodnju vina kao važnu gospodarsku djelatnost Podravine. Pojasnio je specifičnosti Bilogore kroz klance i brežuljke, iznio najstarije povijesno zapisane podatke o vinogradima, njihove položaje, zapise o prodaji, zabilježenim sukobima i smrtnim ishodima itd. Od 1869. godine upotrebom kartografskog ključa vidljiva je organizacija različitih vinogradarskih posjeda (nasad vinove loze, livada, klijet, voćnjak, šumarak, oranica) što se prenijelo do današnjih dana.
Uslijedilo je nešto drugačije izlaganje, tema vezana uz vino, a radi se o „Maslinarstvu u Hrvatskoj – jučer, danas i sutra“ koje je predstavio vodeći poznavatelj maslinarstva u Hrvatskoj Tomislav Filipović. Dokučeno je da je oblica prva naša autohtona sorta i da su sva naša ulja proizvedena po pravilima struke upravo ekstra djevičanska. Ulja se dijele na dva tipa po općim karakteristikama: sjeverna (zelenija, jačih travnatih mirisa) i južna (zlatno žuta, voćnog mirisa). Na kraju su predstavljene tri stvari koje ulje treba imati: voćnost, gorčina, pikantnost, složenost/kompleksnost, sklad/harmonija i postojanost. Zaključeno je kako Hrvatska ima itekako svijetlu budućnost u razvijanju proizvodnje maslinovog ulja.
Posljednje izlaganje bilo je domaćinsko, Domagoj Matković kao predsjednik Udruge vinskih entuzijasta 5F, govorio je o manifestaciji „Koprivnica WineFest, od entuzijazma do vinskog festivala“. Govoreno je o počecima 2016. godine gdje se u sklopu „Koprivničke božićne bajke” željela napraviti promocija lokalne vinske scene i kulture pijenja vina. Godinu kasnije osnovana je Udruga Vinskih entuzijasta 5F, koja 2019. samostalno organizira manifestaciju. Predstavljene su vinarije Kostanjevec, Matočec, Jušta, Cik, Vujić, Topolovčan, Ban, Šipek, Stina vino, Krauthaker, Kaptol, Kunčić, Negri, Županijska udruga vinogradara Fran Galović te uljare San Antonio i Bovan. I dalje je želja njeno razvijanje, do čega je došlo i ove godine, kada uz manifestaciju imamo koncert, ovu konferenciju, a koja je u sklopu projekta reVITAlize s Muzejom grada Koprivnice prerasla u međunarodni karakter.
Na kraju se održala manja rasprava i zaključenje konferencije sa željom da se ista u dogledno vrijeme ponovi. Velika je korist što je čitava konferencija snimljena u videozapis te će se ista moći koristiti i u drugim prilikama.
Program je realiziran sredstvima Europske unije u sklopu projekta ˝Vinski folklor kao povijesni identitet Podravine i Pomurja˝ (reVITAlize) u okviru programa INTERREG V-A programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020.