05.07.2021

Podravske klijeti Petra Petrovića obišle Podravinu

U sklopu EU projekta reVITAlize održana je nekolicina pop-up izložbi Podravske klijeti Petra Petrovića. Petar Petrović (10. 5. 1942.) rođen je u Molvarskim Gredama, a danas živi i slika ono čega sve manje ima u Đurđevcu. Tradicija vinogradarstva ovom je prilikom predstavljena odabirom grafika iz nekoliko grafičkih mapa sačuvanih u fundusu Muzeja grada Koprivnice. Ove grafike potvrđuju kako su anonimni tesari, zidari i priučeni seljaci poučeni tradicijom i vođeni funkcionalnim zahtjevima življenja i estetskim shvaćanjima seoske sredine težili jednostavnoj gradnji raspoloživim materijalima. Osnovna konstrukcija klijeti izrađivala se od drveta, a zidovi od nabijene ilovače i pletera omazivani su blatom. „U prazne prostore ugrađene su strelice, a lijesovo ili brezovo pruće spleteno oko njih je osnova na koju se cupka ilovača, izmiješana s vodom i nasjeckanom slamom ili pljevom. Kada je takav naboj djelomice suh, još se jednom ocupka blatom ilovače koja je izmiješana s pljevom.“[1] Krovovi klijeti pokriveni su slamom koja zadržava toplinu kakvu donose i slikarske zabilješke Petra Petrovića. Slikarskim potezom omekšava težinu i napor nekadašnjeg seljačkog života te istovremeno olakšava život današnjeg modernog čovjeka kroz podsjećanje na ono zaboravljeno – na negdašnji suživot i sklad s Prirodom.

Crtež će biti njegova glavna uzdanica i postojana okosnica na kojoj će temeljiti mnoštvo slikarskih ostvarenja koje će povremeno više naginjati prema realističnom prikazu odabranih motiva. Motivima će nastojati sačuvati svijet prošlosti od zaborava, bilježeći nekadašnji način života kroz prikaze mlinova, vodenica, ledvenica; nekadašnjeg druženja pri odlasku na proštenja, pečenja kolača, spremanja drva, užarenja, vrtlarenja i njemu posebno dragog vinogradarenja. Ruralnu arhitekturu klijeti ili štaglja bilježi predano i precizno te ih objedinjuje u brojnim mapama grafika. Nazivi mapa pritom otkrivaju vezanost za zavičaj, nasljeđe i baštinu koja je uslijed vremena podložna propadanju, zaboravu i nestanku. Svojim crtežima i grafikama nastoji čuva utisak današnjeg stanja koja ne blijede i ostaju zauvijek živa u potezima tuša. Zato se vraća i u minula vremena – zapisima vlastitih sjećanja i uspomena koje brižno čuva od zaborava. Stoga su narativni prizori prepuni detalja i ponekog simbola, osim povjesničarima umjetnosti, zanimljivi su i etnolozima i antropolozima kao vrijedan izvor saznanja o minulim vremenima, „ojačani“ iskazima i jednostavnim pjesničkim formama, zabilježenih na izvornom, lokalno obilježenom kajkavskom narječju i govoru.

Đurđevac kao rodno mjesto autora poslužio je kao polazišna točka putujuće izložbe (5. 6.). Koprivnička etapa obuhvaćala je više punktova uz prigodna predstavljanja (12., 18. i 23. 6.) uz punktove za masovna cijepljenja u tamošnjim srednjoškolskim dvoranama, a potom i prezentacija u atriju Doma mladih uz manifestaciju Wine Fest (26. 6.). Finalno predstavljanje održano je proteklog vikenda u Hlebinama (3. 7.) uz otvorenje samostalne izložbe Tomislava Grabara. Sveukupno je izložbu pogledalo preko 10.000 posjetitelja, od čega njih 9.304 uz cijepljenje protiv širenja pandemije uzrokovane virusom COVID-19.



[1] Petra Somek: Tradicijski način gradnje ruralnih objekata u Podravini, Podravina, XII, broj 23, 52 – 69., Koprivnica, Meridijani, 2013., str. 56.

Novosti i događanja

Ostale objave